Učešće na 10. jubilarnoj međunarodnoj naučnoj konferenciji GEOBALCANICA 2026

U Ohridu (Severna Makedonija) je 6. i 7. maja 2026. godine održana Deseta jubilarna međunarodna naučna konferencija GEOBALCANICA 2026, jedan od najznačajnijih naučnih skupova u regionu posvećenih geografskim istraživanjima. Konferencija je okupila veliki broj naučnika i istraživača iz balkanskih i evropskih zemalja, sa ciljem razmene iskustava, predstavljanja rezultata istraživanja i unapređenja međunarodne naučne saradnje.

U okviru konferencijskog programa predstavljen je rad Dimitrija Teodosića pod nazivom „THEORETICAL FOUNDATIONS OF THE BALKAN HEARTLAND: THE GEOGRAPHICAL PIVOT OF THE BALKANS“, koji se bavi teorijskim utemeljenjem koncepta „Balkanskog Hartlenda“ kroz primenu klasične geopolitičke misli na prostor Balkanskog poluostrva.
Polazeći od koncepta „geografske osovine istorije“ koji je razvio britanski geograf i geopolitičar Halford Makinder, rad nastoji da definiše i teorijski obrazloži postojanje centralnog balkanskog prostora kao regionalne geografske osovine.

Osnovna hipoteza istraživanja zasniva se na stavu da centralna, moravsko-vardarska oblast predstavlja ključni prostor Balkanskog poluostrva, u kojem su se tokom istorije koncentrisali najznačajniji politički, vojni i geopolitički procesi.
U radu su analizirana tri ključna elementa Makinderove teorije – prirodno-geografske karakteristike prostora, istorijski uticaj migracija i osvajačkih prodora azijskih naroda, kao i dualizam kopnenih i pomorskih sila. Rezultati istraživanja ukazuju da centralna, moravsko-vardarski pravac ne predstavlja samo tranzitnu zonu, već strukturno čvorište u kome se ukrštaju najvažniji komunikacioni, politički i bezbednosni procesi Balkana.

Rad zaključuje da se koncept Balkanskog Hartlenda može posmatrati kao regionalna adaptacija Makinderovog modela, odnosno kao analitički okvir za razumevanje dugoročne dinamike odnosa moći na Balkanskom poluostrvu. Uvođenjem ovog koncepta otvara se prostor za nova istraživanja i komparativne analize drugih geopolitički fragmentiranih regiona, čime se dodatno proširuju mogućnosti primene klasičnih geopolitičkih teorija u savremenim uslovima.

Scroll to Top