Zašto je Afrika kontinent budućnosti?

Nijedan drugi kontinent nije iskusio takvu kombinaciju prirodnog bogatstva i bede, istorijske eksploatacije i filantropskog poriva. Uobičajena percepcija o Africi prepuna je stereotipa i zabluda. Počevši od toga da je afrički kontinent je veličine Kine, Indije, SAD, Istočne i Zapadne Evrope zajedno! Za evrocentrično društvo, predkolonijalna istorija Afrike je nebitna. Ignorisanju Afrikanaca doprinosi i činjenica da je „evropska ideja Afrike“ vezana za prirodne pejzaže i bogatu floru i faunu. Tačnije, Afrika se doživljava onako kako je prikazana u dokumentarnim serijalima koji se bave lepotama flore i faune. U skladu sa tim shvatanjem, stanovnici Afrike trebalo bi da se uklope u tu „autentičnu Afriku“. Skupocenim safari turizmom održava se stereotip da svaka kuća koja nije od blata i trske, kao i ljudi koji ne hodaju polugoli i bosi u potrazi za antilopama, prosto ne čine „pravu“ Afriku. Kada svetski mediji izveštavaju o Africi, uvek se govori o krizi i propasti u Africi, jednom rečju, „srcu tame“, zapadno društvo doživljava i Afriku kao antonim sebe samog. Stav Zapada prema Podsaharskoj Africi gradi se na osnovu senzacionalističkih medijskih izveštavanja i dokumentarnih emisija, koje promovišu egzotičnost a apstrahuju realnost na afričkom kontinentu. Afrika se u svetu predstavlja kao egzotični začin, dobrodošao u malim količinama.  

Ipak, izvan medijske propagande, postoje četiri razloga zbog kojih je Afrika kontinent budućnosti:

  1. Ljudski resursi – Afrika odavno ne predstavlja kontinent bede i beznađa. Već decenijama rast populacije u Africi premašuje 2% na godišnjem nivou. Do sada je ovo posmatrano kao „rezervoar“ jeftine radne snage. Ono što se potpuno zanemaruje je afrička srednja klasa. Ignorisanje afričke srednje klase je jedan od načina stereotipizacije kontinenta. Afirmacija afričke srednje klase remeti tradicionalno senzacionalističko izveštavanje o Africi koje praktikuje favorizovanje priča o ekstremima – slučajevima ekstremnog siromaštva, ili pak ekstremnog bogatstva koje je stečeno korupcijom, pljačkom prirodnih resursa i dr.
  2. Prirodni resursi – Afrika u izobilju poseduje retke minerale kao što su uranijum, kobalt, platina, litijum koji su ključni za funkcionisanje modernog društva.
  3. Tržište – Narastajuća afrička srednja klasa kao i dinamične ekonomske integracije nagoveštavaju potencijal afričkog tržišta u budućnosti. Prenebregavanje unutar-afričkih integracija ima za nameru da prikaže kako je na kontinentu inherentno inhibiran svaki proces međudržavne sardnje. Dok se o evropskim integracijama govori neprestano, afričke integracije sprovode se tiho, bez pažnje šire javnosti. Proces unutar-afričkih integracija je otprilike na sredini planiranog puta na kome i dalje predstoje razni izazovi, ali je napredak ovog procesa neosporan.
  4. Geopolotički potencijal – U toku je velika geopolitička jagma za uticaj u Africi, o tome može da svedoči i prijem Etiopije i Egipta u mehanizam BRIKS-a. Bivše kolonijalne sile i SAD su i dalje veoma prisutn, iako je njihov uticaj u opadanju. Kina i Indija su trenutno najaktivniji akteri na kontinentu, dok Rusija poslednjih godina višestruko pojačava svoj angažman.
Scroll to Top